Preteča vaterpola je sportska igra koja se prvi put pojavila 1869. u V. Britaniji, zahvaljujući nastojanjima sportskih stručnjaka, da se u tada već jednoličan program plivačkih natjecanja unese više živosti. Utakmica, koja je tada odigrana vrlo je malo nalikovala na današnju igru, ali je pobudila velik interes među okupljenom omladinom. Igru su nazvali football in the water (»nogomet u vodi«). Godinu dana kasnije Londonski plivački savez (London Swimming Association) formira posebnu komisiju sa zadatkom, da izradi pravila igre. U pokušajima brže popularizacije ove nove igre, značajnu je ulogu odigrao Veslački klub Bournemouth, koji je 1876 odredio veličinu igrališta od 50 jardi i po 7 igrača jedne ekipe, glavnog suca i dva linijska suca. Budući da je igralište bilo bez vrata, zadatak je igrača jedne ekipe bio da loptu polože na splav protivničke ekipe.Prva pravila vaterpolo igre izdao je William Wilson 1876. u Glasgowu, gdje se 1877. na rijeci Dee odigrala prva utakmica, u kojoj su po prvi put omeđene granice igrališta. Već u svojim počecima vaterpolo osvaja sve više gledalaca i nalazi se na programima plivačkih natjecanja i raznih pomorskih svečanosti. Pravila propisuju vrata; igrači se ne smiju odupirati od dna igrališta, hvatati i bacati loptu sa dvije ruke, a pogodak se priznaje onda, kada lopta čitavim svojim obujmom uđe u vrata. Slijede međusobni susreti škotskih i engleskih klubova, a uskoro se održavaju prvenstva Engleske, Škotske i Irske po jedinstvenim pravilima, po kojima, između ostalog, vratar ne smije baciti loptu preko sredine igrališta, a igrači ne smiju nositi loptu pod vodom. Prema pravilima iz 1883. utakmica traje 20 min. Do utakmice između Birminghama i Ports-moutha, odigranoj 1885, svaka je ekipa imala po 12 igrača.

Vaterpolo se krajem stoljeća pojavljuje i na amer. kontinentu. Igra se u zatvorenim plivalištima, a umjesto pogodaka u vrata, zadatak je igre bio da igrač s loptom u ruci dodirne označeno mjesto na ogradi plivališta.
U Evropi se vaterpolo pojavljuje 1894., i to najprije u Njemačkoj, a zatim u Austriji, Belgiji, Francuskoj i Mađarskoj.
Od 1900. vaterpolo se neprestano (osim 1904.) nalazi u programima OI. Prvi olimpijski pobjednik na OI 1900., u Parizu, bila je V. Britanija (Osborne Club, Manchester). Najviše uspjeha na OI imali su vaterpolisti Mađarske koji su zaključno sa OI 1976 u Montrealu osvojili šest zlatnih medalja (1932., 1936., 1952., 1956., 1964. i 1976.), V. Britanija sa 4 zlatne medalje (1900., 1908., 1912. i 1920.), Italija sa 2 zlatne medalje (1948. i 1960.), a SAD (1904.), Francuska (1924.), Njemačka (1928.), Jugoslavija (1968.) i SSSR (1972.) osvojile su po jednu zlatnu medalju.

Prvo PE održano je 1926 u Budimpešti, gdje je prvo mjesto osvojila reprezentacija Mađarske, ispred Švedske i Njemačke.
PS u vaterpolu održano je prvi put 1973. u Beogradu, a prvi svjetski prvaci postali su reprezentativci Mađarske, ispred SSSR i Jugoslavije.

 Divlja liga je prvenstvo dubrovačkih kupališta u vaterpolu. Nastala je iz međusobnih susreta ekipa s Danača i Porporele i u svom današnjem obliku postoji od 1983. Od tada se nije održala ratne 1992., 1993. je prekinuto finale zbog tučnjave finalista Copacabane i Montovjerne, a 1995. je prekinuto zbog napada na Grad.

Link na stranice Divlje lige.