Razvoj vaterpola u svijetu

 
Razvoj vaterpola u svijetu
 

Preteča vaterpola je sportska igra koja se prvi put pojavila 1869. u V. Britaniji, zahvaljujući nastojanjima sportskih stručnjaka, da se u tada već jednoličan program plivačkih natjecanja unese više živosti. Utakmica, koja je tada odigrana vrlo je malo nalikovala na današnju igru, ali je pobudila velik interes među okupljenom omladinom. Igru su nazvali football in the water (»nogomet u vodi«). Godinu dana kasnije Londonski plivački savez (London Swimming Association) formira posebnu komisiju sa zadatkom, da izradi pravila igre. U pokušajima brže popularizacije ove nove igre, značajnu je ulogu odigrao Veslački klub Bournemouth, koji je 1876 odredio veličinu igrališta od 50 jardi i po 7 igrača jedne ekipe, glavnog suca i dva linijska suca. Budući da je igralište bilo bez vrata, zadatak je igrača jedne ekipe bio da loptu polože na splav protivničke ekipe.Prva pravila vaterpolo igre izdao je William Wilson 1876. u Glasgowu, gdje se 1877. na rijeci Dee odigrala prva utakmica, u kojoj su po prvi put omeđene granice igrališta. Već u svojim počecima vaterpolo osvaja sve više gledalaca i nalazi se na programima plivačkih natjecanja i raznih pomorskih svečanosti. Pravila propisuju vrata; igrači se ne smiju odupirati od dna igrališta, hvatati i bacati loptu sa dvije ruke, a pogodak se priznaje onda, kada lopta čitavim svojim obujmom uđe u vrata. Slijede međusobni susreti škotskih i engleskih klubova, a uskoro se održavaju prvenstva Engleske, Škotske i Irske po jedinstvenim pravilima, po kojima, između ostalog, vratar ne smije baciti loptu preko sredine igrališta, a igrači ne smiju nositi loptu pod vodom. Prema pravilima iz 1883. utakmica traje 20 min. Do utakmice između Birminghama i Ports-moutha, odigranoj 1885, svaka je ekipa imala po 12 igrača.

Slika 1. Počeci vaterpola u engleskoj.

Vaterpolo se krajem stoljeća pojavljuje i na amer. kontinentu. Igra se u zatvorenim plivalištima, a umjesto pogodaka u vrata, zadatak je igre bio da igrač s loptom u ruci dodirne označeno mjesto na ogradi plivališta.
U Evropi se vaterpolo pojavljuje 1894., i to najprije u Njemačkoj, a zatim u Austriji, Belgiji, Francuskoj i Mađarskoj.
Od 1900. vaterpolo se neprestano (osim 1904.) nalazi u programima OI. Prvi olimpijski pobjednik na OI 1900., u Parizu, bila je V. Britanija (Osborne Club, Manchester). Najviše uspjeha na OI imali su vaterpolisti Mađarske koji su zaključno sa OI 1976 u Montrealu osvojili šest zlatnih medalja (1932., 1936., 1952., 1956., 1964. i 1976.), V. Britanija sa 4 zlatne medalje (1900., 1908., 1912. i 1920.), Italija sa 2 zlatne medalje (1948. i 1960.), a SAD (1904.), Francuska (1924.), Njemačka (1928.), Jugoslavija (1968.) i SSSR (1972.) osvojile su po jednu zlatnu medalju.

 

Slika 2. Vaterpolo na OI 1932., Los Angeles.

Prvo PE održano je 1926 u Budimpešti, gdje je prvo mjesto osvojila reprezentacija Mađarske, ispred Švedske i Njemačke.
PS u vaterpolu održano je prvi put 1973. u Beogradu, a prvi svjetski prvaci postali su reprezentativci Mađarske, ispred SSSR i Jugoslavije.

Danče video

Turčin Danče kompilacija

Tonćev gol 24.7.2005. Špilja-Čingrija

 

Kvalifikacije Divlje lige, 12.07.2008. kupalište Bellevue.

Đivo promašuje zadnji četverac za pobjedu, pa Bile poslije mora spašavat

https://www.youtube.com/watch?v=Du2pz_xCV2c

 

Turčin Danče – Belveder (Divlja Liga 2004)

Turčin Danče pobjedom nad Belvederom je izborio nastup u glavnom turniru

Što je Divlja liga?

 

 

 

 Divlja liga je prvenstvo dubrovačkih kupališta u vaterpolu. Nastala je iz međusobnih susreta ekipa s Danača i Porporele i u svom današnjem obliku postoji od 1983. Od tada se nije održala ratne 1992., 1993. je prekinuto finale zbog tučnjave finalista Copacabane i Montovjerne, a 1995. je prekinuto zbog napada na Grad.

Link na stranice Divlje lige.

Pozdravna kolumna

Pozdravljam sve buduće čitatelje ove i ostalih kolumni na ovoj stranici. Nadam se da ću bit na potrebitom nivou da kolumne izazovu pokoju reakciju uvaženih članova udruge Danče i eventualnih ostalih posjetitelja. Isto tako se nadam da se neće prelazit granica dobrog ukusa s vrijeđanjima tipa “Ivkošić s Iline Glavice”.

Pisat ću o svemu pomalo i već sad imam strahovite pritiske iako nisam ni počeo s kolumnama. Presidente me pritišće da pišem o politici i da počnem s temom o budućim presjedničkim izborima (ima još vremena za sklapanje oklada), dok tajnik u sjeni apelira na apolitičnost mojih tekstova. Teška su vremena za kolumniste ovih dana u Hrvatskoj i nadam se da među budućim čitateljima ovih kolumni nema neki Joca Amsterdam. b/a

Zubatac – Car od riba

Nije uzalud uzrečica da je zubatac car u našem moru.
To je po meni najkvalitetnija i najbolja riba u Jadranu, čast ostalim ribama jer svaka je riba odlična i svaka ima svoje čari i aromu.

Ljudi koji reču da vole samo zubaca, ovratu, sampera, smuduta i sl. kvalitetne ribe, oni ne vole ribu i ne znaju što je riba.
Oni samo žele ispast važni u društvu i kao neki gurmani.
Svaka je riba odlična kad je freška, nema loše ribe.
Nema ljepše od priganog šparma, pjerke, ili freške smokve u prosuji.
Bacit gruja i murinu na gradele pa polit česnom, petrusinom i maslinovim uljem, divota.
Napravit poparu od tabinje, ima toga koliko hoćete, ali o tome ćemo još pisati.