Idu li svi vaterpolisti u raj?

Poštovanje svima. Meni je ima već koji tjedan završila sezona (Više o samoj sezoni uskoro). Tako da već koji tjedan živim u onom limbu prisilnog odmora. Ne bih to nazvao običnim životom. Odraslim životom. Stvarnim životom. Životom običnog odraslog smrtnika. Ali mnogo blizu. Kao i svi mi tako se i ja moram trgniti iz te neke svoje sportske sebičnosti koja mi, u svrhu višeg sportskog cilja, gotovo makjavelistički opravdava neka moja ponašanja i odluke koje si dozvolim tokom trajanja vaterpolo sezone. Što nekad zna biti naporno za mene samoga, a kamoli za moje ukućane.

Pobjeda protiv Polarnih Medvjeda

foto: https://www.facebook.com/PsvWaterpolo

Pozdrav i poštovanje svima. Ako me pratite preko ikakvih društvenomrežastih aplikacija onda bi trebali znati da sam zadnjih par mjeseci često u Nizozemskoj. I trebali bi znati da sam često u Nizozemskoj zbog jedne „water polo-related“ situacije. A ako me ne pratite, onda sada znate da sam zadnjih par mjeseci zbog vaterpola često u Nizozemskoj. Točnije u Eindhovenu. Točnije u klubu tipičnog eindhovenskog imena, PSV. Klub sa dna tablice koji se bori za ostanak u nizozemskoj prvoj ligi, popularno zvanoj Eredivisie. Puno se toga izdogađalo od moje zadnje utakmice u Njemačkoj i moje prve utakmice u Nizozemskoj. U biti ništa se nije dogodilo u vaterpolo smislu, ali se puno toga upravo zbog toga događalo i ne mogu vam sve to napisati u formatu koji bi vam bio čitljiv, zanimljiv i ne predugačak. Tako da ću vam ispričat kako mi je izgleda tjedan pred ovu zadnju utakmicu. Protiv ekipe Polarnih Medvjeda.

Interesne skupine

fotot: https://helenhighly.com/

Poštovanje svima. Od davno se nismo čuli. Trenirao sam, radio sam, ali nisam igrao. Niti sam imao potpisan ugovor. Tako je jednostavno ispalo. I dok god sam bio obični smrtnik bez ugovora nekako nisam imao prevelike želje išta pisati. Nadam se da ste nakon ovih par redaka uspjeli povezati određene konce. Pošto je sve još svježe poštedjeti ću vas detalja i ostaviti to za moj sljedeći članak, a  umjesto toga ću se u ovom povratničkom članku osvrnuti na jednu interesantnu pojavu kod ljudi o kojoj se ne priča.

Quo vadis vaterpolo?

izvor: www.jug.hr

Krajem ožujka 2018. godine, sam napisao jedan tekst na ovom portalu (https://www.dance.hr/kolumne/strategija-hrvatskog-vaterpola-i-opatijska-inicijativa.html), u kojem sam se osvrnuo na tada vrlo aktualnu „Opatijsku inicijativu“ za spas hrvatskog sporta (kao potpuno promašenu ideju), ali i o ključnom problemu hrvatskog vaterpola i HVS-a kojim se nitko ne bavi – katastrofalnoj situaciji u vaterpolo klubovima koja će dugoročno imati negativne posljedice na HR vaterpolo.

Novi Beograd slavio u derbiju s preko 30 golova

https://www.facebook.com/vknovibeograd

Novi Beograd – Radnički 18:14 (3:5) (7:1) (1:3) (7:5)

Bazen: Vlaho Bata Orlić

Suci: Putniković, Anđelić

Igrač više: Novi Beograd 7/11, Radnički 5/11

Peterci: Radnički 2/2

Novi Beograd: G.Pijetlović, S.Rašović 5, Mandić 2, Vučinić 1, D.Pijetlović 3, Martinović, Jakšić 1, Perković, Vlachopoulos 2, Drašović 1, Pedro, Shushuiashvili 3. Trener: Vujasinović

Radnički: Dobožanov, Branković 1, Stanojević, Janković 3 (1/1), Ćuk 1, Krug, Tanasijević, Pljevančić, Toholj 2, Miličić, Lukić 1, Vrlić 4, Todorovski, Radulović 2 (1/1). Trener: Stevanović

Počelo Prvenstvo Mađarske 2021./22.

Fotó: Szolnoki VSC / facebook archív

Prolazi ljeto, a u zemlji nositelja brončane olimpijske medalje počelo je prvenstvo 2021./22. Ili, kako su nedavno objavili na stranicama Saveza, vjerojatno još uvijek najjače prvenstvo u ovom sportu. Pišu kako je to borba u kojoj outsideri mogu pobijediti favorite, ako favoriti uskoče u bazen s tek laganim opuštanjem.

Srednja Klasa u Vaterpolu

Poštovanje svima i dobro došli u još jednu moju vaterpolo recitaciju. Po naravi nikad nisam htio raditi ove vaterpolo recitacije. Uvik sam više cijenio treniranje, od pričanja, ali određene situacije su me skoro pa natjerale da radim ovo šta radim i sad mi nema smisla prestajati, barem sve dok god sam aktivan kao sportaš u bazenu. A poslije aktivne karijeru ću vidit šta i kako. Nekad sam htio prestati, ali onda mi se učini kao da će mi se sve što sam do sada napisao nekako urušiti na glavu. Jeste ikada imali taj osjećaj? Onaj osjećaj kao da će ti se sve ono šta si do određenog trenutka uradio obiti o glavu, ako to šta radiš ne privedeš do kraja. Tako da sam ja, i vi skupa sa mnon, još na neko vrijeme osuđeni na ovu moju situaciju u kojoj se trenutno nalazim. A i na kraju krajeva dobro mi izgleda na CV-u kad si tražim neki posao.