Finale prvenstva Hrvatske u vaterpolu
Povijest finala
Stiglo je i 18. prvenstvo Hrvatske u vaterpolu do svog završnog čina, finala play offa. Za početak malo prisjećanje na neke zanimljive trenutke iz povijesti. Prvo popis dosadašnjih pobjednika:
| Godina | Prvak | Finalist | Rez | Utakmice | Napomena | |
| 1991/92. | MLADOST | – Jadran | ||||
| 1992/93. | MLADOST | – Jadran | ||||
| 1993/94. | MLADOST | – Jadran | ||||
| 1994/95. | MLADOST | – Jug | 4:2 | (prva u Zg 9:9, 14:14, 12:7) |
– igralo se do 3 boda (pobjeda nosila 2 boda) |
|
| 1995/96. | MLADOST | – Jug | 3:1 | (prva u Zg 10:7, 9:9) | ||
| 1996/97. | MLADOST | |||||
| 1997/98. | POŠK | |||||
| 1998/99. | MLADOST | – Jug | 4:2 | (prva u Zg 15:9, 9:10, 11:10) | ||
| 1999/00. | JUG | – POŠK | 3:1 | (prva u St 9:9, 12:6) | ||
| 2000/01. | JUG | –Mladost | 4:0 | (prva u Zg 12:9, 9:8) | ||
| 2001/02. | MLADOST | –Jug | 4:0 | (prva u Zg 11:8, 9:8) | ||
| 2002/03. | MLADOST | – Jug | 3:2 | (prva u Du 8:11,9:6, 9:14, 11:10, 5:0) |
-igralo se do 3 pobjede (majstorica prekinuta kod 9:7 za Mla) |
|
| 2003/04. | JUG | –Primorje | 3:0 | (prva u Du 12:11(prod.), 10:11, 12:5) | ||
| 2004/05. | JUG | –Mladost | 3:2 | (prva u Du 11:13, 10:8, 8:11, 11:10, 14:10) | ||
| 2005/06. | JUG | –Mladost | 3:2 | (prva u Zg 9:7, 13:11 (prod.), 8:13, 8:9, 10:9) | ||
| 2006/07. | JUG | –Mladost | 3:2 | (prva u Du 13:11, 7:9, 10:12, 8:3, 11:8) | ||
| 2007/08. | MLADOST | – Jug | 3:1 | (prva u Du 11:13 (pr.), 10:9, 8:7, 13:11 (peterci)) |
HAVK Mladost ima 10, VK Jug 6 i VK POŠK 1 naslov prvaka Hrvatske.
Prvi nastup u finalu Jugaši su izborili u četvrtom izdanju prvenstva (nisam siguran je li se i u prva tri prvenstva igralo s play off-om) i ukupno su 12 puta igrali u finalu od čega su polovicu puta izlazili ko pobjednici. Ovo im je 13. finale i 11. uzastopno. Zadnjih godina su duplo uspješniji od Mladosti (6:3 naslova), kao i od 2002/2003. kada se počelo igrat na 3 pobjede. Te sezone Jug je prvi put osvojio prvo mjesto u „regularnom“ dijelu prvenstva i od tada je to isto napravio 6 od 7 puta. Međutim, prednost domaćeg terena najčešće nije predstavljala veliku prednost. Pa je i onu sezonu kad je Mladost imala prednost domaćeg bazena Jug prokocko vodstvo 2:0, a onda opet u majstorici fenomenalnim golom Dobuda s Burićem na leđima u posljednjim sekundama utakmice slavio naslov. A prije četiri godine su u prve 4 utakmice gosti pobjeđivali i tek u majstorici domaćin, Jug. A niti jednom se u ovih posljednjih 6 sezona nije dogodilo da onaj koji ima prednost domaćeg bazena ostvari sve pobjede u istom.
Zanimljivo se prisjetit 2000. godine, kada je VK Jug po prvi put posto prvak Hrvatske. Te godine smo imali iznimno jako prvenstvo, najjače na svijetu. Splitska banka (branitelj euro naslova) i Mladost su igrali na Final4 Eurolige u Bečeju, gdje su obje ekipe izgubile od domaćina. U polufinale prvenstva su se plasirali Splitska banka (POŠK), Jug, Mladost i Primorje, i to tim redoslijedom na kraju „regularnog“ dijela prvenstva. Splićani su u 3 utakmice izbacili Primorje prevođeno Hinićem, Birosom i Carem, a Jug nakon poraza u Gružu pobijedio Mladost (Vićan, Padovan, Herceg, Štritof, Glavan, Bukić, Varga, V. Kobeščak…) dvije utakmice u nizu. Stiglo je i finale. Prvo se igralo na otvorenom bazen na Zenti gdje je Jug izborio 9:9 (link). Tada se igralo ko će prije najmanje 3 boda (pobjeda je nosila 2 boda) pa je u uzvratu Jug pobjedom 12:6 (link) pred 6000 ljudi u Gružu po prvi put postao prvak Hrvatske nakon čega slijedi dominacija vaterpolo kluba Jug u hrvatskom, a donekle i europskom vaterpolu.
Prošle sezone je, nakon 4 godine apsolutne dominacije Juga pod vodstvom Emila Nikolića, Mladost uspjela prekinut najduži post u ovih 18 godina ponajprije zahvaljujući legendarnom treneru Ozrenu Bonačiću koji je preuzeo klub nakon poraza u prvoj polufinalnoj utakmici u Zagrebu protiv Šibenika. Lani su, također po prvi put u povijesti, strani i to talijanski suci sudili u finalu prvenstva hrvatske. Za strane suce su glasovali svi klubovi osim Juga pa im se to izgleda „osvetilo“ u kriteriju koji su oni primjenjivali u tim finalnim utakmicama. Od tri utakmice koje su Talijani sudili samo u prvoj u Gružu je bila razlika u broju igrača više u korist Juga (20:13 skupa s produžecima, a u druge dvije utakmice 10:10 i 10:11) unatoč očitoj razlici u stilu igre. Naime, Mladostaši su igrali jaki presing, pa je primjerice Jesse Smith čuvo Boškovića na vanjskom ko što bek čuva sidruna. Nadam se da se takav kriterij neće ponovit i ove godine ili da su se Jugaši pripremili i da će znat odgovorit na „tuču“ u bazenu.
Prvi nastup u finalu Jugaši su izborili u četvrtom izdanju prvenstva (nisam siguran je li se i u prva tri prvenstva igralo s play off-om) i ukupno su 12 puta igrali u finalu od čega su polovicu puta izlazili ko pobjednici. Ovo im je 13. finale i 11. uzastopno. Zadnjih godina su duplo uspješniji od Mladosti (6:3 naslova), kao i od 2002/2003. kada se počelo igrat na 3 pobjede. Te sezone Jug je prvi put osvojio prvo mjesto u „regularnom“ dijelu prvenstva i od tada je to isto napravio 6 od 7 puta. Međutim, prednost domaćeg terena najčešće nije predstavljala veliku prednost. Pa je i onu sezonu kad je Mladost imala prednost domaćeg bazena Jug prokocko vodstvo 2:0, a onda opet u majstorici fenomenalnim golom Dobuda s Burićem na leđima u posljednjim sekundama utakmice slavio naslov. A prije četiri godine su u prve 4 utakmice gosti pobjeđivali i tek u majstorici domaćin, Jug. A niti jednom se u ovih posljednjih 6 sezona nije dogodilo da onaj koji ima prednost domaćeg bazena ostvari sve pobjede u istom.
Zanimljivo se prisjetit 2000. godine, kada je VK Jug po prvi put posto prvak Hrvatske. Te godine smo imali iznimno jako prvenstvo, najjače na svijetu. Splitska banka (branitelj euro naslova) i Mladost su igrali na Final4 Eurolige u Bečeju, gdje su obje ekipe izgubile od domaćina. U polufinale prvenstva su se plasirali Splitska banka (POŠK), Jug, Mladost i Primorje, i to tim redoslijedom na kraju „regularnog“ dijela prvenstva. Splićani su u 3 utakmice izbacili Primorje prevođeno Hinićem, Birosom i Carem, a Jug nakon poraza u Gružu pobijedio Mladost (Vićan, Padovan, Herceg, Štritof, Glavan, Bukić, Varga, V. Kobeščak…) dvije utakmice u nizu. Stiglo je i finale. Prvo se igralo na otvorenom bazen na Zenti gdje je Jug izborio 9:9 (link). Tada se igralo ko će prije najmanje 3 boda (pobjeda je nosila 2 boda) pa je u uzvratu Jug pobjedom 12:6 (link) pred 6000 ljudi u Gružu po prvi put postao prvak Hrvatske nakon čega slijedi dominacija vaterpolo kluba Jug u hrvatskom, a donekle i europskom vaterpolu.
Prošle sezone je, nakon 4 godine apsolutne dominacije Juga pod vodstvom Emila Nikolića, Mladost uspjela prekinut najduži post u ovih 18 godina ponajprije zahvaljujući legendarnom treneru Ozrenu Bonačiću koji je preuzeo klub nakon poraza u prvoj polufinalnoj utakmici u Zagrebu protiv Šibenika. Lani su, također po prvi put u povijesti, strani i to talijanski suci sudili u finalu prvenstva hrvatske. Za strane suce su glasovali svi klubovi osim Juga pa im se to izgleda „osvetilo“ u kriteriju koji su oni primjenjivali u tim finalnim utakmicama. Od tri utakmice koje su Talijani sudili samo u prvoj u Gružu je bila razlika u broju igrača više u korist Juga (20:13 skupa s produžecima, a u druge dvije utakmice 10:10 i 10:11) unatoč očitoj razlici u stilu igre. Naime, Mladostaši su igrali jaki presing, pa je primjerice Jesse Smith čuvo Boškovića na vanjskom ko što bek čuva sidruna. Nadam se da se takav kriterij neće ponovit i ove godine ili da su se Jugaši pripremili i da će znat odgovorit na „tuču“ u bazenu.
1991/1992 su u finalu igrali mladost i jadran. Jadran je tada bio prvak europe. 1992/1993 isti su finalisti (mladost i jadran) i hrvatskog prvenstva i kupa prvaka. Ako se dobro sjećam oba dva finala su riješna zlatnim golom. tada se nakon drugog produžetka igralo na zlatni gol.1993/1994 isti su finalisti. 1991/1992 mislim da je jug bio 3., 1992/1993 jug je sigurno bio treći a mislim POŠK 4. 1993/1994 Jug je bio 5. a pošk 6. To je bila sezona u kojoj je par igrača bio u vojsci (Bošković i mislim ii Delić). Kapetan Bijač jee pauziro sezonu pa se aktiviro u Belvija i onda je kapetan posto Herceg koji je bio još junior. Slijedeće godine 1994/1995 povratkom Fatovića, Nikolića, Boškovića mislim i Delića te dolaskom Nevena Kovačevića jug je opet jak. Kapetan je Nikolić. Kržićć se vratio godinu ili dvije iza.
Prvenstvo 2000.g je Jug bio prvi na tablici do zadnjeg kola kad je u gružu izgubio od mladosti pa u doigravanje nije ušo kao prvi. U polufinalu je umalo ispo od mladosti. Odlučujuću utakmicu u dubrovniku mladost je vodila 3 razlike do zadnje četvrtine i onda se dogodilo neko čudo i sve se okrenulo.
zahvaljujem, ubacio sam u tablicu.
tada, 2000., se igralo 9 min četvrtina pa su bili česti ti preokreti. čini mi se da je i 95. kad je jug mogo postat prvak da je pobjedio u gružu isto tako u zadnjoj četvrtini stigo 4 razlike i remijem izborio 3. utakmicu. jednom se igralo pred praznim bazenom, možda baš ta utakmica.
koje godine su pogodili klarića natopljenim kartonom u glavu? čini mi se da je to bilo polufinale protiv jadrana
bila su tri icidenta. Prvi put je sudac pogođen upaljačem u glavu i to je ja mislim bilo u tom polufialu protiv jadrana. Drugi put je Đerek nakautiro sudca protiv Jadrana u regularnoj prvenstvenoj utakmici pri rezultatu 10:8 za Juga minut i 5 sekundi prije kraja. Priče kažu da ga je klupa Jadrana podmitila da to uradi.
Klarić je pogođen 1994/1995 u regularnoj prvenstvenoj utakmici između Juga i Mladosti (pred kraj prvenstva) koja je odlučivala o prvom mjestu. Te je godine ova utakmica finala, što je završila 14:14, bila pred “praznim” tribinama. Inače tribine nisu bile baš prazne jer je bilo više stotina redara na toj utakmici. Naime kad je rečeno da tribine ne smiju bit prazne Jug je iskoristio činjenicu da moraju bit najmanje dva redara.
U tom finalu su bili i ti preokreti. U Zagrebu je Jug stigo sa 9:5 na 9:9. U dubrovniku je Mladost vodila 13:9 i Jug je stigo na 13:13 a završilo je 14:14.
Tako je moje sjećanje, moguće da mi se nešto pobrkala ali mislim da nije.
a kad je ono sudac pogodjen sa nekakvim kartonom, natopljenim vodom, jer je kisa padala.
xe,xe sjecam se te utakmice pred praznim gledalistem, ispred je bio nekakav veliki ekran, i bilo je dosta navijaca, luda atmosfera…i na kraju jugas do gol za pobjedu i svi sretni skacu, razluda! jedino sto je opalio sekundu nakon kraja utakmice, a to niko od nazocnih nije (pa ni ja) primjetio 🙂