Mladi i mlađi

     „Ovo je mlada i neiskusna momčad“. „Ovo je momčad u stvaranju“. „U trećoj je četvrtini već pobjednik mogao biti riješen. Vrlo vjerojatno bi tako i bilo da je sučelice Jugu CO bio neki samo malo iskusniji, jači sastav

“. „Poraz od Juga (op. a. u finalu kupa) dobra je škola za mladu ekipu.“ (na što je Hinić odgovorio: „ Jest, ali jedino ako ostanemo na okupu i iduće sezone.“ :grin:) „Glavni razlog za neriješeno s Barcelonetom je mladost i neiskustvo Mladosti“. Duplerica u SN s naslovom: „Na Savi rastu europski prvaci“ posvećena Babiću, Živkoviću i Martiniću.

     I tako, u gotovo svakom tekstu od početka sezone, glavni „opinion maker“ u hrvatskom vaterpolskom medijskom svijetu napominje kako je ove godine ekipa Mladosti mlada i neiskusna. Još ponekad napiše, ispričavajući se,  i da je najjeftinija (što je vjerojatno točno) zadnjih 10-ak godina – kao da je to neka uvreda ili kritika. Često se i u kontekstu nekih konkretnih utakmica spominjalo mladost i neiskustvo, s time da se recimo nakon neriješenog s Barcelonetom i poraza u finalu kupa od Juga, opravdanje za neuspjeh tražilo upravo u tom nedostatku. Tada se i trener Nikolić pridružio u uvjeravanju javnosti u tu floskulu. S obzirom na kvalitetu ekipe koju ima na raspolaganju ti rezultati, a i ovi noviji, puno brojniji porazi, nisu neočekivani, pa ne znam je li došlo do toga da mora tražit alibije. Možda puše i na hladno poznavajući upravu kluba u koji je došao.
     Druga omiljena ovogodišnja floskula istog novinara je ona o pružanju šanse domaćim igračima i kako je ove godina Mladost puna igrača poniklih na Savi. I još bi istakao njegove riječi kako je u javnosti nema dovoljno spoznaje o jačini protivnika koje imaju Mladost i Jug i da je čuđenje (nakon drugog kola Eurolige, kada je Jug imao samo 1 bod, a Mladost upravo remizirala doma s Barcelonetom) snagom tih protivnika „Produkt zablude i neznanja“ –  kao on upravo ne prednjači u širenju istih. Doduše, često mu se pridruže i drugi, a izdvojio bi dio teksta iz Slobodne Dalmacije i to nakon što je Primorac osvojio naslov prvaka Europe: „Ekipa u kojoj su prave zvijezde tek iskusni Mađari, Kiss i Adam Steinmetz, a svi ostali, da se ne uvrijede, ipak drugi razred svjetskog vaterpola, anonimci.“ – autor Tonći Vlašić.

     Istina je dakako potpuno drugačija. Ne da Mladost nije mlada ili neiskusna, nego je s iznimkom Primorja, najstarija ekipa u nas. A nitko drugi nije tražio isprike za poraze u mladosti i neiskustvu. Tako, kad je splitski Jadran izgubio od Mladosti tek u zadnjim minutama utakmice, nisu tražili isprike u mladosti – iako im je prosjek 21,7 godina – nego su i novinar i Matuta pričali o neiskorištenom petercu i promašenim brojnim igračima više.

     Ipak, dotični novinar, a i javnost, Mladost najčešće uspoređuje s Jugom. Pa je zanimljivo usporedit postave ta dva kluba što se tiče mladosti igrača (na 1.1. 2010.):

    Druga floskula koja se opetovano ponavlja je ona o domaćim igračima u redovima Mladosti. Kad ih sve pretresemo možemo doć do „čak“ 3 Zagrepčanina – Lončar, Martinić i Babić. Dok je Splićana točno duplo više. Jednako neugodno, kao i kod prve floskule, bi se njen autor trebao osjećat, ako ne i neugodnije jer sve naše momčadi, a i većina inozemnih, imaju puno više „svojih“ igrača. Recimo Jug 13, a četrnaesti im je upravo u Mladosti. A ova tri igrača ponikla na Savi i nisu nešto ključna u igri svoje ekipe. Ako ih usporedimo s jugašima koji su već sa:

postali vrlo važni ili čak i najvažniji igrači reprezentacije (iako još ima vremena za ovu trojicu nekako sumnjam u takav rasplet) dolazimo do merituma stvari. A to je da Babić, Martinić i Živković (Splićanin koji je u Francuskoj počeo trenirat vaterpolo, a sa 16 došao u Mladost) mogu bit europski prvaci jedino ako im to osvoje gore spomenuti i neki drugi jugaši.

    
    Shvaćam, da je autor dezinformacija koje konstantno širi medijskim prostorom frustriran jugovom dominacijom. Isto tako da je vjerojatno ugodno iznenađen s činjenicom da je samo duplo više Splićana, nego domaćih igrača u njegovom voljenom klubu, ali morao bi malo paziti što piše i kako informira javnost.