Artičoka je biljka koja je jako cijenjena u gastronomiji i smatra se pravom poslasticom. Poznata je bila i egipatskim faraonima koji su je izuzetno cijenili. Naše područje juga je idealno za uzgoj ove biljke, ali proizvodnja nije dovoljno velika iako je dosta skupa i tražena kao namirnica. Artičoku često  možete vidjeti po dubrovačkim docima, ali mi se čini da nismo pretjerano zainteresirani za spravljanje ove proljetne delicije. Kod artičoke se jede još neprocvali cvijet, a stađon joj je krajem proljeća. Talijani spravljaju jela čak i od  lišča i stabljiki artičoke. Ako se ostavi da procvjeta dobije se krasan ljubičasti cvijet koji kad se osuši je lijep dekor u kući.

Ova biljka je izuzetno ljekovita, a pogotovo je dobra za smanjenje kolesterola u krvi te za oporavak jetre i detoksikaciju tijela.

Ovaj recept ide sa bižima koji trebaju biti kvalitetni, freški ili oni iz leda, iako može umjesto biži ići i mahune mladog boba što je isto tako vrhunski recept.

Za ovaj recept će nam trebati :

3-4 artičoke
biži ili bob – dvije čaše  
česan – 3-4 pice
petrusin – velika ožica
maslinovo ulje – 1 dcl
prezla (krušne mrvice) – jedna čaša
sol, papar, vegeta
parmezan – jedna kesica

Artičoke pokišamo 10-ak minuta u hladnu vodu. U posudi zamiješamo prezlu, isjeckani česan, isjeckani petrusin, sol, papar, malo vegete, maslinovo ulje, biži-bob i parmezan te smjesu lagano punimo iza listića artičoke. Sredina se ne može napunit jer je zbijena.
Jako važno je da nađemo teču koja će u promjeru biti taman tolika da u nju knap složimo artičoke tako da nema lufta i da se u kuhanju ne mogu micat i isplivat. Kad složimo napunjene artičoke dodamo ostatak smjese i nalijemo vode do vrha artičoka i kuhamo 1 sat kad uzavri na laganoj vatri. Serviramo artičoku sa šugom koji dobijemo kuhanjem.
Kod artičoke se ustvari jede samo mekana sredina, ali ja volim svaki listić počućat iako su ovi vanjski listovi tvrdi ukus im je odličan.
Artičoka se jede polako i u njoj se jednostavno uživa.

Do sljedećeg recepta,

Nikola