Teniski turnir Dubrovčana igra se od 8-13 h, u subotu 26.9. 2009. na Maksimirskim (starim) Ravnicama (dakle ne u Teniskom centru Maksimir), nego na terenima pokraj slavnog objekta Kod Srbina ili LABUS, jednog od najslavnijih roštilja u Zagrebu. Dakle, stanica nakon Dinamovog stadiona kad se ide prema Dubravi pa desno (semafor Hondlova pa lijevo u Aleju Antuna Augustinčića na drugom semaforu u Hondlovoj, ili pitate ljude – metoda asking people).
– Alo – javi se Zoran.
-E, gdje si? – upita Zdravko.
-Doma sam.
-Slušaj me. Jesi li čuo da je Platini ove godine izokrenuo kvalifikacije za Ligu prvaka? – ushitno će izvršni dopredsjenik.
-Ne. Ne pratim to, znam da nema šanse da uđemo u Ligu prvaka. Što se promijenilo? – sad se ushiti i Zoran.
-Da ne duljim, brate. U kvalifikacijama ne možemo igrati protiv niti jednog ozbiljnog tima, odnosno možemo igrat sa sebi sličnima ili gorima, razumiješ, protiv Red bullova i sličnih bezveznih ekipa.
-Pa to je drama. Možda stvarno zaigramo Ligu prvaka – oduševi se Zoran pomišljajući na money.
-E, gdje si? – upita Zdravko.
-Doma sam.
-Slušaj me. Jesi li čuo da je Platini ove godine izokrenuo kvalifikacije za Ligu prvaka? – ushitno će izvršni dopredsjenik.
-Ne. Ne pratim to, znam da nema šanse da uđemo u Ligu prvaka. Što se promijenilo? – sad se ushiti i Zoran.
-Da ne duljim, brate. U kvalifikacijama ne možemo igrati protiv niti jednog ozbiljnog tima, odnosno možemo igrat sa sebi sličnima ili gorima, razumiješ, protiv Red bullova i sličnih bezveznih ekipa.
-Pa to je drama. Možda stvarno zaigramo Ligu prvaka – oduševi se Zoran pomišljajući na money.
Nakon kratke i teške bolesti u Zagrebu je prije dva dana, u 52. godini života preminuo Ivica Bačić.
Dobra večer, poštovanje, javljamo se sa maksimirskog stadiona, kiša sipi, travnjak ne obećava, ne znamo hoće li Bono Vox večeras postati krivac što Hrvati neće vidjeti rt Dobre nade. Sa nama je kao i svaki put u ovom kvalifikacijskom ciklusu, legenda svjetskog nogometa, jedini nogometaš u povijesti koji je sam sebe pozvao na Svjetsko prvenstvo. Sjećate se naravno, poštovani gledatelji, kada ga tadašnji izbornik Hrvatske Ćiro Blažević nije zvao da bude putnik u Francusku, a on je rekao „Ćiro, zovi me, inače ću te prebit“. Znate naravno o kome se radi – „Dobra večer Igore“.
Drage prijateljice i prijatelji,
Evo za kraj sportske sezone šaljem vam par slikica i informacija o zadnje dvije moje utrke ove sezone.
Prstići na buzaru:
Prstići (prstaci) ta najcjenjenija školjka u Jadranskom moru zakonom je zaštićena i zabranjen joj je izlov zbog uništavanja kamenite obale i ugrožavanja cijelog eko sustava.
Prstiću do konzumne veličine (7-8 cm) treba i do 60 godina dubljenja vapnenca, a kako ih je teško vadit i kako su gastro specijalitet jako su tražena i skupa roba na ilegalnom tržištu.
Nakon neriješenog u regularnom tijeku, pogodkom Marka Ivankovića dvije sekunde (jedini gol iz 11 pokušaja!) prije kraja drugog produžetka juniori Hrvatske su postali novi prvaci Svijeta. Mnogi su zaključili kako je ovo najizjednačenije prvenstvo da sad, i zbog izjednačenosti klasičnih europskih sastava, ali i zbog odličnih natjecatelja iz Sjeverne Amerike i Australije. Shodno tome, i u finalu nije bilo velikog nadigravanja Grka, koji su se prikazali u sjajnom izdanju. Igrali su taktikom koja je davala ploda, dosta sličnoj crnogorskoj. Kako nemaju jačih centara, a Hrvatska je gotovo stalno igrala zonsku obranu, najviše koncentracije su posvetili šutevima iz vana.
Pobijeđena je i Crna Gora rezultatom 8-6 (1-2, 1-1, 4-2, 2-1). Danas u finalu igramo s Grčkom, koja je bila bolja od Srbije (tu utakmicu sam gledao samo kraj, gdje su Grci sretno i spretno preokrenuli u zadnjih minutu i 56). Dakle na korak smo od najviše stepenice postolja, mjesta koje i priželjkivano na ovom, kažu, izuzetno izjednačenom natjecanju. Dobro je što mlada momčad dobro koristi domaće borilište. Inače, gledalište je bilo ispunjeno, publika je bila po meni odlična, sudjelovala je kod svakog poteza.
Benita smo zamolili za mali komentar utakmice od 27.8., ali budući da on pripada, kako bi Zambi reko, “intenet generaciji koja se voli skrivat iza niknejmova i tipkovnica”, sve je to objavio u vidu komentara ispod fotografija i videa sa susreta. Kako bi mu malo pomogli u defloraciji kao novinara dance.hr-a, sve to objavljujemo u obliku članka! Uživajte i budite nježni u komentarima, ipak mu je ovo prvi put!
Lakše od očekivanog porazili smo SAD rezultatom 11- 6 (3-2, 2-2, 3-1, 3-1). Cijelu utakmicu smo igrali istu taktiku. U obrani smo igrali pravu zonu, bez spuštanja lopte na centra, provocirajući šuteve iz vana, znajući da nam tako ne mogu zabiti previše (kao ni dosad na prvenstvu drugim ekipama).