Kijerna i škrpina u luku

kijerna izvor: zastitamora.org
    Ovo je jedan odličan ribarski recept za Badnji dan: kako spraviti kijernu ili škrpinu, zavisi koju ribu imamo na stolu.
    Riba se na ovaj način lagano šufiga u dosta luka (koliko i ribe) i dosta maslinovog ulja u svome soku, a na kraju dobijemo slatkasti ribarski specijalitet od kojeg se lijepe prsti kad se jede.
    Bit će nam potrebno 1 kg  kijerne ili škrpine, 0,9- 1 kg  luka, sol, papar,  1-2 dcl bijelog vina, 2-3 dcl maslinovo ulje, malo petrusina i 1-2 dcl vode.

Lov zubaca jigging tehnikom

    Prije godinu dana vidjevši sve one primamljive video uratke na you tubeu kako se vade zubaci kao kanjci i kad sam čuo priče od prijatelja i poznanika da se vade zubaci i orhani kao na traci pomoću „nove“ tehnike ribanja zvane vertical jigging i u mene je počelo brže lupati ribarsko srce i odmah sam počeo proučavati tu tehniku.
    Pogledao sam sve moguće filmove o jigging-u, surfao danima po internetu i tražio podatke o opremi i načinu ribanja. Moram reći da je i mene bila uhvatila sveopća histerija koja je uhvatila manje više sve ribare na Jadranu.

Popara

    Ovo je jedno lagano jelo slično lešadi koje se pravi kod nas na moru, pogotovo ribari vole tek uhvaćenu manju ribu odmah „bacit“ u teču na poparu.
    Popara  se pravi od raznih vrsta riba ali za mene je posebna od tabinje jer ta riba ima specifičnu aromu. Kad je tabinja u teči zagarantirana je odlična popara.
    Za poparu kao i za druga jela od ribe bitno je da je riba freška, a u nju umjesto tabinje možete staviti i škrpinu ili kakvu drugu ribu „od kamena“ kao i bilo koju drugu ribu.
    Iza legendarnog maratona na Dančama uhvatio sam kraj ponte krasnih ukjata pa sam odlučio da od njih napravim jednu dančarsku poparu.

    Ukjate su inače izvanredna riba za pripremit ih na svaki način pa će biti odlične i za ovu poparu.

Šniceli u saftu

    Nakon svih ovih silnih uzbuđenja na Europskom prvenstvu, red je da se proslavi i nekim dobrim jelom, a evo što nam je Nikola spremio za tu priliku:

Leća

    Nakon gorčine koje je Jugašima ostavio Napulj, evo jednog novog Nikolinog recepta za popravljanje raspoloženja:
 
    Leća je mahunarka koja je jako zdrava, bogata je vitaminom B i željezom. Kao i druge mahunarke, a pogotovo leća bogata je vlaknima, bjelančevinama i ugljikohidratima  pa je tako pogodna za sportaše jer osigurava polagani dotok energije u tijelo. Ljudima koji je nisu navikli jesti može u početku stvoriti blagu nadutost .
    Leća kao namjernica uzgaja se od pamtivijeka, od kamenog doba preko drevnog Egipta pa sve do danas čini jednu od najzdravijih namjernica koju možete spraviti.

Hobotnica ispod peke

    Hobotnica zajedno sa olignjom i sipom spada među glavonošce. Neki zlobnici u šali znaju reći da je Mljećanin čovjek koliko i hobotnica riba.
    Hobotnica je se obično priprema na salatu, skuhana se isjecka na male kolutiće i zajedno sa lešo patatama  začini sa maslinovim uljem, ostom, soli, paprom, lukom i kaparama.
    Ona se može pripremati na druge razne načine, na Mljetu je suše i onda od nje prave gulaš.
    Jedan od načina pripreme hobotnice je i ispod saća ili ako niste u mogućnosti ložiti vatru onda je dobar i šporet.

Riba na španjolski – palamida u pećnici

Plava riba iz pećnice sa pomadorama i patatama  
 
Evo jedan recept kako spraviti veću plavu ribu kao što su polanda (palamida), trupač ili tuna na Španjolski način tj. sa patatama i pomadorama u pećnici.
    Trebati će nam freška polanda ili trupač (oko 1-1,5 kg), koju ćemo sa nožem isfiletirati tj. skinut ćemo sa ribe kožu, kosti i suvišno jako tamno meso koje je natopljeno sa krvi jer ono nije baš tako ukusno.
    Kod trupača (trupac) će biti više tamnog mesa i krvi ali isfiletirano čisto meso  je izvrsno, polanda (palamida) ima manje krvi i svjetlije meso također odličnog okusa.
    Ljudi sa mora nisu naviknuli na filetiranje ribe, ali to je u ovom slučaju bi bilo poželjno jer plava riba ima dosta masti u koži i krvi pa za pečenje u pećnici fileti su bolji.

Baklava

    Ta stara slastica navodno potječe iz Armenije, do naših krajeva je došla preko Bizanta i  Osmanskog carstva. Vjerovatno  su i stari Dubrovčani znali kako se pravi dobra baklava jer su bili u izravnoj vezi sa tom kulturom i gastronomijom.
    Baklavu i slične kolače istočnih kultura koji se prave od velike količine cukara, oraha, masla, suhih kora, sezama, i sl. probao sam u Sarajevu i svi su sjajni,  ima ih jako puno i svaki je poseban na svoj način, ipak baklava je kraljica.
    Baklava se pravi na stotine načina od Turske, Grčke, Bosne i cijelog svijeta, a ja ću vam sad napisati jedan recept koji ide sa jogurtom.

  Zašto sa jogurtom ? Baklave koje sam jeo u Bosni su izvanredne ali za moj ukus su malo preslatke i  «teške» za nas koji nismo naviknuli na takvu kuhinju, ova baklava daje više svježine i meni se više sviđa.

 

Seljačka juha

    Ova se juha pravi na selu od onoga što se u tom momentu ima, a to je obično suho meso, pasta, patate, ulje i sl. bez nekog velikog filozofiranja najbolje u bronzinu na vatri. Možda i ne izgleda kao neki naročiti specijalitet ali to njoj i nije cilj, to je jedna jednostavna težačka juha koja se meni sviđa zbog tog posebnog mirisa i okusa koji se može još osjetiti samo na selu.

Prikle

   Prikle, ili kako Splićani kažu fritule, su tradicionalna slastica naših krajeva i prave se obično za Badnji dan. Dubrovačkim kolendarima, iz svog iskustva znam, nema ništa draže od tople prikle i kupice hladne rakije. Da biste se pripremili za raspjevane kolendare evo jedan tradicionalni recept dubrovačkih prikala.