Šporki makaruli

NikolaPosted on
Od pamtivijeka, za festu Svetog Vlaha, svojta iz svih krajeva dolazi kod svojih na koji dan da bi se poklonili svome zaštitniku, a usput da malo vide i osjete vječni Grad. Normalno, svatko se želio pokazati kao dobar domaćin, ali prije nije vladalo veliko blagostanje tako da se moralo od malo mesa napraviti dobar objed za svih.
Opširnije

Mušule i prstaci na buzaru

NikolaPosted on

Prstići na buzaru:

    Prstići (prstaci) ta najcjenjenija školjka u Jadranskom moru zakonom je zaštićena i zabranjen joj je izlov zbog uništavanja kamenite obale i ugrožavanja cijelog eko sustava.

    Prstiću do konzumne veličine (7-8 cm) treba i do 60 godina dubljenja vapnenca, a kako ih je teško vadit i kako su gastro specijalitet jako su tražena i skupa roba na ilegalnom tržištu.

Opširnije

Džem od smokava

NikolaPosted on
    Smokva je prava mediteranska biljka i nepravedno je zapostavljena od strane vinove loze i maslina. Smokva raste u škrtoj zemlji i ne traži previše brige i pažnje, svojim dugim korijenima crpi vodu duboku u zemlji i  kaže se kako smokva raste kod nas, a crpi vodu u susjeda.
    Smokva je najspominjanija biljka u Bibliji, a i sve stare civilizacije i narodi smokvu su smatrali svetim drvetom i hraniteljicom.
Opširnije

Liker od nespola

NikolaPosted on

   

   Za pripremu ovog starog dubrovačkog likera potrebne su nam domaće zrele nespole. Nespole kupimo ili se uvalimo kome u đardin :smile:.
    Nespole (1kg) zarežemo nožićem na pet-šest mjesta i stavimo ih u jednu staklenu teglu, pospemo ih 1 kg cukara, poklopimo teglu i stavimo ih u vrt na sunce da stoje 35-40 dana. Promiješamo ih svako pet dana da se cukar rastopi.
U to vrijeme nabavimo dobru domaću rakiju lozu i nakon 40 dana ulijemo litru rakije u teglu i poklopimo da stoji još 5 dana na suncu, nakon toga ovaj božanstveni liker je gotov.
Opširnije

Bakalar na gulaš

NikolaPosted on
Bakalar je riba Sjevernog mora i ima veliku gospodarsku i kulinarsku vrijednost. Bakalar se sprema na stotine načina, i jako je zastupljen u prehrani mnogih zemalja svijeta.
Hrvati poslovično i nisu baš nešto zainteresirani za konzumaciju ribe i pri dnu smo ljestvice potrošnje ribe po glavi stanovnika, kod nas se najčešće čuje “nema ptice do prasice, najbolja je riba kad mekeće i sl.”

Evo jedan recept za bakalar otac mi ga je donio kad je navegavo:

Opširnije

Rižoto od piletine

NikolaPosted on
Priprema rizota izgleda dosta jednostavna, ona ustvari i jest, samo što rizot zahtjeva da se pri kuhanju stalno stoji uz teću i da ga se asisti. Rizot treba stalno pomalo miješat i dolijevat u njega temeljac (juha) ili vodu, jer rizi traže dosta tekućine pri kuhanju.
Neki ljudi kuhaju odvojeno toč, a odvojeno rizi pa kasnije sve pomiješaju i dobiju rizot, to nije pravi rizot jer se tako gubi dosta sastojaka koje rizi puštaju pri kuhanju (škrob, sluz) i rizot nikad neće biti lijepo kremast i gust kad se kuha na pravi način.
Opširnije

Kuke i Šparoge

NikolaPosted on

    Proljeće je i vrijeme je za poć u prirodu u kuke i šparoge. Sa proljetnim kišama po livadama i dalmatinskim kamenjarima bude se i proviruju kuke i šparoge, iako jako slične kuke i šparoge su dvije sasvim različite biljne vrste, šparoge (Asparagus officinalis) su dosta cjenjenije kao gastro poslastica, ali ni kuke (Tamus communis) iako malo gorče nisu za podcijenit.
    Kuka je samonikla biljka penjačica koja je odlična za jesti kada se ubere  početkom sezone rasta, u jesen ona pravi crvene plodove kao sitno grožđe koje je otrovno.

Opširnije

Domaće kobasice

NikolaPosted on
    Vrijeme kolinja je iza nas, pršuti se još uvijek suše i dozrijevaju, kobasice i pancete su gotove, čvarci su se pojeli, tko zna hoće li u budućnosti biti ovog narodnog običaja nad kojim se neke udruge zgražaju kad uđemo u EU, ali narednih par godina sigurno hoće zato bježite svinje stiže još koje kolinje.
    Od mnogobrojnih tradicionalnih kolinskih jela koja se prave po seoskim dvorištima uz pokoju rakijicu domaće kobasice su jedne od najpoznatijih.
Opširnije

Orancini, kuhanje šećera

NikolaPosted on

    Orancini ili arancini su prirodna,  zdravija i mislim ukusnija zamjena za moderne  bombone i grickalice, ne baš tako davno dok nije bilo šarene ponude slatkiša svih oblika i okusa orancini su bili zastupljeniji na našim trpezama. Orancini se prave od kora naranača tzv. «Washingtonki», naranče bi trebale po mogućnosti biti domaće ne prskane raznim pesticidima i herbicidima.

Opširnije

Zelena menestra

NikolaPosted on
    Menestra je tradicionalno jelo našeg kraja i od davnina se kuha u svim domaćinstvima od Dubrovačkog primorja pa sve do Konavala. Zelena menestra se spravlja obično zimi, za Božić i ostalim blagdanima kada se okupi cijela familija. Za spravit menestru treba nam veliki lonac u kojoj ćemo kuhati kupus, patate i suho meso.
    Kupus treba biti domaći zeleni, najbolji je primorski kojega je malo prošao led, ali svatko svoga konja hvali. Kupus i suho meso za ovu menestru je iz Ošljeg, od moje svojte.
Opširnije